lektire za srednju i osnovnu skolu

NAPISITE U KOMENTARU IME LEKTIRE KOJA VAM JE POTREBNA I BICE U OVOM BLOGGU U ROKU OD 24h

16.10.2006.

HASANAGINICA

HASANAGINICA

.

Bilješka o piscu:

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina kao već ostvaren pripovjedač i romansijer u drami se javio i Alija Isaković.

Rođen je u Bitunji kod Stoca 1932.godine.Pripovjedač,dramski pisac,putopisac i historičar književnosti.Njegova najpoznatija djela su Sunce o desno rame,Semafor,te drame:Kraljevski sudbeni stol,Hasanaginica,To(1979),Generalijum(1979) koje su donijele neosporan kvalitet u historijski tok bošnjačke dramske književnosti.Nedavno je objavio Riječnik karakterističnih bosanskih riječi.Trenutno živi i radi u Sarajevu.

Vrsta drame:Tragedija

Mjesto radnje: U Zgvozdu,podno Biokova i na Klisu.

Vrijeme radnje:Prva polovica 17. Stoljeća.

Kratak sadržaj:

Sve počinje kako je junak Hasanaga ranjen u ratu, a žena ga ne posjećuje, jer je u to vrijeme bilo sramota da žena izlazi iz svoga dvora.

Zato se Hasanaga razljutio i rekao ženi da kada se vrati kući da ga ne čeka, nego da ode iz dvora. Ona se rastuži jer će morati ostaviti petero djece. Na to dođe njezin brat Pintorović – beg i da ju udati za Imotskog kadiju. No ona je i dalje voljela Hasanagu. I rekla je bratu da kad će se udavati da preko nje stavi bijelu plahtu da ne mora gledati svoju jadnu djecu. No Hasanaga je prepoznao Hasanaginicu ispod plahte, te je rekao

da ima srce kameno zato jer se neće smilovati djeci.

Kad je Hasanaginica to čula,umrla je od tuge.

 

Tema:Tragični nesporazum

Ideja:I mali nesporazum dovoljan je da dodje do tragedije.

Glavni likovi:

Hasanaga, Hasanaginica, Pintorović-beg i Imotski kadija

 

Karakterizacija glavnih likova:

Hasanaga:oko 30 godina,crn,snažan,visok,odbojan i ljut muškarac,ponosan,ali veliki junak.Iako je otjerao hasanaginicu on je ipak volio svim srcem sto se pokazuje na pocetku drame.Pored toga on je bio i brižan otac,sin i brat. 

                HASAN-AGA: At I peškeš!Majko,ona je majka djece moje!

                MAJKA:Sikter!

                HASAN-AGA:Ona je pod našim rzom i obrazom!

                MAJKA:Sikter!

                HASAN-AGA:…Pod našim namom i imenom Arapovića.

                MAJKA:Sikter,rekoh. … 

Ovaj odlomak pokazuje njegov ponos  i brigu za Hasanaginicom.

                HASAN-AGA:U dvoru kako?

                MAJKA:Nako…

                HASAN-AGA:Djeca kako?…

 Ovaj odlomak pokazuje njegovu brigu za djecom i dvorom.

 Pintorović – beg: oko 35 godina,visok,ponosit,prijek,šutljiv,dobar,ljut,brzoplet i voli svoju sestru…

 

 

BEG PINTOROVIĆ:(Prekida) Šta zboriš,pjevaču?

GUSLAR:(Ne da se zbuniti)

                  Dočeka ga Vranić Ali-beže,

                  Isprid njega na noge skočio,

                  Kod sebe mu misto namistio…

BEG PINTOROVIĆ:(Ljut) Stani,ne valja ti pjesma.Kako može beg skakati na noge prid agom?Gdi to ima?Evo kliškog kadije nek reče.

 U ovom odlomku jesno je naglašena njegova ponositost.

Sljedeća rečenica pokazuje njegovu brzopleost.

 BEG PINTOROVIĆ:Sestro;dosta zbora!Svati dolaze!Otri suze!Pokaži se čija si!

Pored svoje brzopletosti i ponosa Pintorović-beg je veoma promišljen i dobar čovjek.

 

Hasanaginica:lijepa,plava,oko 26 godina,bujne kose i tijela,dobra, voli djecu i muža, jadna, tragična.Njena sudbina isprepletena je nizom problema od kojih je jedan i njen mali nesporazum sa mužem zbog kojeg i dolazi do zapleta radnje koja se završava tragično.Kao i sve žene tog doba njoj su uskraćena glavna prava od kojih je i to da sama odlučuje o svom životu.Njena iskrena ljubav prema mužu se na žalost nije mogla ispoljiti ni u jednom momentu zbog niza okolnosti i problema.U mnogim odlomcima i dijelovima drame dobro se pokazuje njena neizmjerna briga i čežnja za djecom,kao i tuga,jad i nesebičnost.Psihički Hasanaginica je jako ožalošćena,potresena i sekirljiva osoba zbog čega je i došlo do tragedije.Što se tiče njenog karaktera, on je veoma pozitivan sto se moze uvidjeti u svim dijelovima drame.Pored toga u nekim odlomcima može se vidjeti da je Hasanaginica veoma obrazovana i pismena osoba čemu je nastojala da nauči svoju djecu u čemu joj se suprotstavljala Hasanagina majka.

 

Sporedni likovi:

 

Majka(Hasan-agina),oko 45 god,sitnih očiju,blijeda lica,bigotna izraza,lošeg karaktera

Majka(bega Pintorovića i Hasanaginice),oko 50 god,smirena i vrijedna

Ajkuna:oko 16 god,lijepa,vižlasta

Abid: nešto stariji od Bega,blagog i dobročudnog izraza i karaktera

Djeca:Starija kćerka,10 godina,tankovijesta,Stariji sin,oko 8 godina,Mlađa kćerka i Mlađi sin,oko 6 godina,blizanci

 

Pored ovih u drami se pojavljuju još neki likovi koji nisu u cijelini vezani za tok radnje i koji samo jednom ili dva puta izlaze na scenu.

 

Kompozicija:

Uvod:Hasanaga na ratištu.

Početak:Hasanagina poruka i Hasanagicin odlazak s dvora.

Zaplet:Polazak svatova

Vrhunac(kuliminacija):Svatovi pred dvorom i tragična smrt.

Rasplet:  /

Kraj:  /

 

Kritički osvrt na djelo(Gordana Muzaferija):

 Preobrazovanje baladne građe u dramu Hasanaginica Isaković je uradio sa strašću i oprezom stvaralački raspoloženog povijesničara zaputivši se u osvjetljavanje socijalno-historijskih okolnosti pod kojim se mogao dogoditi tragični nesporazum između muža i žene.On je prvi bošnjački pisac koji se odlučio za dramatizaciju ove izazovne balade,ali je i prvi dramatičar uopće koji joj se uspio približiti na najbezbolniji način-sa dvostrukim srcem stvaraoca,starinskim u osluškivanju, a modernim u oblikovanju građe.Zato je Hasanaginica tekst klasičan analognoj sferi i vajanju likova,ali modernih dramaturških riješenja po segmentiranju prostora i paralelizmu zbivanja,čijom čvrstinom i skladom Isaković parira stamenom svijetu balade i njenom uvijek krepkom organizmu što diše čarobnom jednostavnošću savršenstva.

 

Mišljenje o pročitanom dijelu:

U drami Hasanaginica ono što je  podstaknulo najviše mojih osjećanja  kao što je vjerovatno isti slučaj kod većine čitalaca jeste nesebičnost i ljubav jedne žene koja je zatrpana porodičnom problematikom koja je opet gusto protkana društvenim i intimnim određenjima historijskog okvira Bosne iz prve polovice 17. stoljeća.U drami ono što me takođe dosta potaknulo na vlastito razmišljanje o toku radnje jeste Isakovićeva smirenost u pisanju koji je zaustavio svoju tvoračku maštu i više se približio baladi nego nekom vlastitom stilu i slobodi pisanja kao što se navodi i u kritici Gordane Muzaferije.Međutim nije samo pisac drame doprinjeo njenoj ljepoti već i njena vlastita ljepota već opjevana u baladi koja je zbog toga i prevedena na mnogo jezika.

lektire za srednju i osnovnu skolu
<< 10/2006 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
316758

Powered by Blogger.ba